Propovijed na Gori
Apostole moj… Ljubljeni… Učitelju… Oče moj Vatreni…
Danas sam nekoliko puta slušala interview koji si imao s dečkima i Terezom i zvučao mi iznutra kao Propovijed na gori! Mogla bih reći i ovako: Propovijed na Gori koja Gori neugasivim Ognjem!
Toliko me sve što se događa od “prorečenog ” blagoslivlja da nekad uđem u sve to i shvatim da prebivam sve više u Riječi i Djelu svega ovoga nego u svijetu pod radnim obavezama i to me “nema više nikad natrag ” – raduje… Ja iz svega o čemu si ovdje govorio mogu izvući Poruku Evanđelja! Bilo kada da govoriš, bilo gdje, bilo s kim, je l’ to osobno nekome, je l’ to na Bogoslužju, govorio crkvama vani, sinovima nepokornim, pričao o sebi ili davao primjer drugih, velikih, malih… Toliko je To Veliko, toliko me dira u dubinu, toliko je to sraslo s tobom – To veličanstveno Djelo da mi se čini da izbacuješ plazmu u svemir kao Sunce…
Moj Apostole… Pre veliko da bi mi to sadržali, pre silno da ne bi dali nespašenima. Mi smo spašeni za službu! Amen… Predivno si objasnio kako ljubiti neprijatelje, s čime zapravo… Ma ja sam ti oduševljena. Što te više slijedim kao primjer, snaga mi se obnavlja kao u orla.
Sve što si do sad rekao u Seminarima i kroz Bogoslužja se ostvarilo u mom životu i životima ljudi koje gledam bilo da su ovdje ili ondje. Ovo svi trebaju! Vatru koja budi u život za službu, svi trebaju poput vizije koju je Robi ispričao o vodenom čovjeku koji se umnožio… Trebali smo ovo… Trebali smo Tebe… Hvala Ti što si ovdje zbog nas i ostalih koje treba oživjeti… Neke vratiti….
Volim Te do Neba… Sedmog… Ti si naše Sunce. Tvoja Ljubav koju imaš za nas je plazma, a mi smo tvoj Svemir… Djelo tvojih ruku… a sada idem pasti u nesvijest od Ljubavi koju primam na ovom Svijetlu, ovog Sunca… Isuse hvala Ti na svemu…
Maja O.